kreni od sebe...

Za bolji svijet

powered by:

podijeli na facebooku

1.

Jesmo li spremni na drastične promjene?

Pariškim dogovorom globalno se pokušava spriječiti prelazak granice od 2°C zagrijavanja. Ako u tome ne uspijemo, predviđa se da bi se Zemlja do 2100. godine zagrijala za 4°C. Takvo zagrijavanje imalo bi katastrofalne posljedice za civilizaciju.

Provjerite koji će dijelovi Hrvatske biti pod vodom!

Grad:

Interaktivna karta

Povećanje temperature:

Za pregled karte povucite graničnik u stranu.

Izvor: Flood Maps

2.

Istražili smo što mislite o zaštiti okoliša*

Zabrinuti smo zbog:

Koja se područja zaštite okoliša zanemaruju u Hrvatskoj?

Što bi popravilo situaciju?

Što najčešće radimo za okoliš?

*

Rezultati online istraživanja „Što vi mislite: Tko je odgovoran za uragane, poplave i suše?“ provedeno na platformama 24sata u svibnju 2019. na uzorku od 3 652 ispitanika

3.

Kako spriječiti najgori scenarij?

Ovo je dobar početak

Ne kupujte više nego što trebate jer bacanje hrane i suvišnih stvari rapidno raste.

Svakodnevnim petominutnim tuširanjem umjesto kupanja štedite 400 l vode tjedno.

Ne upotrebljavajte proizvode za jednokratnu upotrebu - upaljače, kemijske olovke, baterije – i jednokratnu plastiku

Smanjite potrošnju papira i iskoristite obje strane jer je potrebno 17 stabala za proizvodnju 1 t papira.

Kupujte veća pakiranja i proizvode u rinfuzi jer time izbjegavate otpad od plastičnih pakiranja.

Koristite deterdžente koji nisu na bazi fosfata jer fosfat kroz otpadne vode dolazi do mora i potiče rast toksičnih plavo-zelenih algi.

Zamijenite obične žarulje štednima jer su istraživanja pokazala da bi to dovelo do smanjenja emisije CO2 za 20 milijuna tona godišnje.

Razgovarajte o problemu otpada i čuvanja okoliša s drugima jer je važno proširiti ovu poruku.

Što ako ne promijenimo navike?

problem #1

Nestat će dupini, zvončići, rode, gušterice, božuri...

Ako nastavimo ovim tempom zagađivati okoliš, za nekoliko će se desetljeća populacija sisavaca smanjiti za 82%, nestat će 47% prirodnih ekosustava, 25% biljnih i životinjskih vrsta će izumrijeti, a glavni je krivac čovjek, kaže UN-ovo izvješće Global Chemicals Outlook II iz 2019., na kojem je radilo 400 stručnjaka i znanstvenika iz cijeloga svijeta.

problem #2

Izvori će presušiti, ratovat ćemo zbog vode

Prema istraživanju časopisa Nature Climate Change, Mediteran će u isto vrijeme imati dva izazova - povećanu potražnju i ograničene izvore pitke vode. U slučaju zatopljenja od 2°C dostupnost vode smanjit će se za od 2 do 15%, što će biti popraćeno dužim sušnim razdobljima. Prema istraživanju časopisa Nature Climate Change, Mediteran će u isto vrijeme imati dva izazova - povećanu potražnju i ograničene izvore pitke vode. U slučaju zatopljenja od 2°C dostupnost vode smanjit će se za od 2 do 15%, što će biti popraćeno dužim sušnim razdobljima. Dijelovi Mediterana postat će pustinja. Hrvatska trenutno ne oskudijeva pitkom vodom, ali zato pravilno gospodarenje njome treba biti prioritet.

problem #3

Obolijevat ćemo od nepoznatih bolesti

Toplinski udari i sveopće zagađenje okoliša utječu i na zdravlje ljudi, zbog čega bi se broj oboljelih od kardiovaskularnih i respiratornih bolesti mogao povećati. Stariji ljudi, djeca i kronični bolesnici pod najvećim su rizikom od smrti zbog previsokih temperatura. Od 2025. do 2050. Mediteran će postati područje kojem prijete oboljenja od virusa Zapadnog Nila.

problem #4

Milijuni ljudi morat će potražiti drugi dom

Klimatske promjene pretvorit će više od 143 milijuna ljudi u klimatske migrante, barem ako je suditi prema izvještaju Svjetske banke iz 2018. godine. Većina te populacije napustit će područja poput supsaharske Afrike, južne Azije i Latinske Amerike, što su ujedno i tri područja koja će najviše pogoditi klimatske promjene.

4.

Kamo baciti smeće?

"Svijet u kojem živimo najbolji je od svih svjetova, nikad nije bilo boljeg. U Priči o dva grada, Charles Dickens napisao je: "Ovo je najbolje i najgore od svih vremena". I zaista je tako. Najbolje je vrijeme jer najbolje živimo, imamo mogućnosti borbe protiv bolesti, višu kvalitetu života, ali je ovo i najranjivije razdoblje jer u roku od 24 sata terorist ili politička pogreška mogu nas koštati rata ili ako ništa ne učinimo, uništenje od klimatskih promjena nastupit će u narednih 10 godina. Ali što ja kao pojedinac mogu kad sam jedan od 7,5 milijardi ljudi? Kao što Dobriša Cesarić u svojoj poznatoj pjesmi kaže: "Teče i teče jedan slap, što u njem radi moja mala kap?". No, i moja kap pomaže ga tkati.“

Citat akademika Ive Šlausa iz intervjua objavljenog na stranici odgovorno.hr, studeni 2018.